PORTAL PRESSUM

Kolumna Dragan Purišić: Povezanost

Kolumna Dragan Purišić
2019-05-05 08:56:38

Čija li bol srca, ako ne majčina, izaziva najviše suosjećanja? A što joj najviše lomi srce?
Svaka majka ponajprije želi da joj dijete bude živo i zdravo, no bez treće stvari opet nije dobro. A to je - da bude sretno!
Ima li pomoći majčinoj tuzi zbog djetetove nevolje, postoji li preokret?
U životu se stvari lako zamrse. Ljudi stvore više čvorova nego što ih odriješe pa koga zadesi problem, zasvagda može ostati nesretan.    
            Izuzevši bolesti i razna stradanja, nesretnima ljude čine poremećeni međuljudski odnosi.
            Poznajem mladu obitelj u kojoj je otac izopćen iz svakodnevne blizine vlastitoga djeteta. Gledam njegovu majku koja trpi zbog toga i razmišljam: ne smije čovjek biti bespomoćan, kao najviše stvorenje Svemira, mora imati mogućnost izbavljenja!
          Sjetim se da obiteljski odnosi u svom nastajanju nisu posve proizišli iz slobodne ljudske volje već iz nekih prirodno-egzistencijanih postavki,  a ono što je kreiralo život na Zemlji jednako bi moglo utjecati na promjenu obiteljskih odnosa kao što utječe na promjenu smjera rasta grane nekog stabla ili prilagodbu kukca u nekom staništu.
         Društveni tj. obiteljski odnosi mogli su izrasti jedino iz iste struje kojom je i postalo sve oko nas. Čestica s Plutona ima nešto zajedničko s niti čarape, živčana stanica gatalinke povezana je sa zakovicom visećega mosta. Povezanost iz pravca stvaranja jamči da se odonuda može djelovati i na međuljudske odnose!
              Ono što može urediti prirodni okoliš, može i obiteljski; učiniti da sin jedne majke bude opet biti prisan sa svojim djetetom i suprugom, a ona zadovoljna i ponosna. Pored ove izvanredne mogućnosti, ne smijemo se libiti zatražiti takvu pomoć!
              
              Kojim alatima struja stvaranja to može razriješiti, za nas je nedokučivo. Ako oraspoloži glavne likove priče, senzibilizira ih i potakne na donošenje odluka koje će ih pomiriti i iznova zbližiti, onda možemo gledati čudo.
              Što učiniti da nas Nadsila posluša? Kako, gdje i kada su manje važna pitanja, bitno je samo što. Krene li vapaj iz srca onoga koji je u središtu problema, onda je to najbolje, pogotovu u prigodi najvećega očaja. Ako je ta prilika propuštena, za drugu treba stvoriti raspoloženje; skupiti osjećaje i pretočiti ih u zahvalnost prema gore za sva primljena dobra. To inače nedostaje ljudima. Iako uživamo brojne prirodnine, ne divimo se stvorenome; niti hrastu niti travi niti naranči! Takvi nećemo stati ispred Kreacije s molbom. Rješenje je tako blizu, a zbog hladnoće srca, ipak daleko!
            Poradi budućih naraštaja bilo bi idealno znati može li se (i kako),  preventivno pomoći oko takvih stvari? Je li se u prošlosti moglo djelovati da u ovom slučaju do neželjenog  stanja ne dođe? Po svemu što je prije rečeno- može, a postoji rješenje i bez vraćanja odnosa na staro. Kao što se neprekidno ugađa sklad u prirodi, to se može postići i u nutrini čovjeka. To znači da i u novim okolnostima pogođene osobe mogu dobiti ravnotežu.
            Svi bismo zajedno mogli dobiti bolju perspektivu i izbjeći nemila stanja.
            Majke su uvijek posebne. Kao čuvarice djece i obitelji jamci su sklada i povjerenja. Njihova uloga može biti zalaganje umjesto tugovanje.
            Čovječanstvo je upoznato s jednim načinom obraćanja  Nebu (možda ne jedinim), a on se odnosi se na usmjerenu molitvu.  Ako je život i odrastanje njome pokriveno, onda je mogućnost velike i trajne boli odagnan.
            Kada ljudska djela pokvare odnose i dođe do podjela, traženjem pomoći na ovaj način situacija može biti umirena. Nastaje novi  smisao tako da ranjeni članovi obitelji ipak mogu sretno živjeti!  
           Ako nas zaskaču razne  teškoće i nevolje, utjeha postoji! Osim toga, koliko god velike bile, nisu ništa naspram blaženstvu koje nas čeka! Dapače, za trajnu sreću prednost imaju oni koji dolaze iz nevolje!

umag  tz umag
5portal     ProBiz - internet i marketing, Umag
On Sir Richard Francis Burton`s Trail - Atlas Rabac