SPONZORIRANI ČLANAK: Možemo li drastično smanjiti količine otpada koje stvaramo? Ako promijenimo životne navike , sigurno možemo!

Svakog dana svojim potrošačkim stilom života stvaramo velike količine otpada. Na području Istarske županije jedan stanovnik u prosjeku stvara 1 kg otpada dnevno. Naša zajednička obaveza prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i EU direktivama je da do 2025. recikliramo 55% komunalnog otpada. Već sada moramo početi mijenjati svoje navike te osim odvojenog prikupljanja naglasak staviti i na smanjenje nastanka otpada i ponovnu uporabu te kućno kompostiranje. Možemo li promijeniti svoj životni stil i drastično smanjiti količine otpada koje stvaramo? Izgleda neizvedivo, jer sve što kupujemo, jedemo, oblačimo, upotrebljavamo na kraju stvara otpad ili određeno smeće koje moramo nekamo odložiti. Smanjenje nastanka otpada najbolje opisuje concept pokreta “Zero Waste” (nula otpada) koji nam govori da je moguće gotovo uopće ne proizvoditi otpad u kućanstvu. Na prvi pogled ova ideja djeluje utopijski, ali ako slijedimo pet  jednostavnih principa, točno ovim redoslijedom: odbijanje onoga što nam ne treba, reduciranje onoga što nam treba, ponovna uporaba onoga što već posjedujemo, recikliranje onoga što ne možemo ponovo koristiti i kompostiranje bio i zelenog otpada. Upravo ovim načinom i aktivnostima to  možemo  postići u velikoj mjeri i značajno smanjiti količinu otpada u svom kućanstvu.

Plastika kao najizraženiji problem!    

Skoro 25% otpada u kućanstvu odnosi se na plastiku. Najveća količina plastičnih proizvoda proizvede se za jednokratnu upotrebu (boce, vrećice, ambalaža, pribor za jelo...) i baca nakon samo jednog korištenja stvarajući ogromnu količinu otpada - oko 300 milijuna tona godišnje, od čega oko 8 milijuna tona završi u moru. Jednom proizvedena plastika ostaje u okolišu praktički zauvijek. Smatra se da je vrijeme potrebno za razgradnju plastične boce oko 450 godina, pri čemu se raspada na sve sitnije i sitnije dijelove koji onda završavaju u morskim organizmima i u konačnici na našem stolu. Osim što znatno doprinosi zagađenju, plastika se proizvodi od nafte, resursa koji je neobnovljiv, a čije iscrpljivanje i distribucija zagađuju okoliš i nerijetko je uzrok pravih ekoloških katastrofa, često i ratova.
Ovo su tri najbolja načina kako ukloniti  plastiku iz vaših života: izbjegavajte polugotovu i brzu gotovu hranu koja gotovo uvijek dolazi upakirana u puno plastične ambalaže, ne upotrebljavajte jednokratnu plastiku i odlučno recite “ne!” plastičnim vrećicama, slamkama, jednokratnim čašama i tanjurima te izbjegavajte kupovinu vode i napitaka u plastičnim bocama.
No, to nije sve - postoji još puno savjeta i koraka koji vam mogu pomoći da smanjite plastični i drugi
otpad. Malim promjenama i koracima doprinijet ćete i kvalitetnijem i zdravijem životu.
Izaberite one korake koje možete primjenjivati, glavno je početi, a  ponekad su i male promjene važne i vode prema cilju.

Što je “zero waste” pokret?

Drastično smanjenje ili eliminacija proizvodnje otpada glavni je cilj pokreta “zero waste” ili “nula otpada”. To je pokret koji u svijetu uzima sve više maha, a počiva na načelu da se u kućanstvu proizvodi što je moguće manje otpada. Mnogi smatraju da je za rješavanje problema otpada dovoljno savjesno reciklirati, što svakako pomaže, ali bismo to trebali koristiti kao zadnju liniju obrane, a ne kao krajnje rješenje. Recikliranje zahtijeva znatna financijska sredstva - izgradnju pogona za recikliranje, kupovinu vozila za sakupljeno prikupljanje otpada, itd. Osim toga za recikliranje se koriste energetski resursi, a oni sami po sebi zagađuje okoliš , poput ispušnih  plinova kamiona za odvojeno sakupljanje. U okviru pokreta “nula otpada” na recikliranje se gleda kao na alternativu eliminaciju ili na ponovnu uporabu otpada. Iako je uključeno u model “nula otpada”, pokušava se koristiti samo u slučaju krajnje nužde te ukazuje da je moguće gotovo uopće ne proizvoditi otpad u kućanstvu. Možda “zero waste” djeluje utopijski, ali ako slijedimo njegovih pet jednostavnih principa (5Rs -refuse, reduce, reuse, recycle, rot) i to točno tim redoslijedom, možemo ga ostvariti u velikoj mjeri.

Kako smanjiti otpad u kućanstvu?

Na prvom mjesto kupujte pametno: prije kupovine napišite popis onoga što trebate, u kupovinu uvijek nosite svoju održivu torbu ili košaru, ponesite u trgovinu i svoje trajne vrećice za voće i povrće, kupujte proizvode s malo ambalaže te veća pakiranja proizvoda, kupujte češće, ali manje količine hrane, izbjegavajte prerađenu hranu i proizvode zapakirane u plastičnu ambalažu, smanjite korištenje vode u boci i kupovinu zaslađenih napitaka.

Rasipanje hrane odnosno bacanje hrane koja se još uvijek može iskoristiti aktualna je i vrlo važna tema u Europi i u svijetu. Više od jedne trećine hrane proizvedene u svijetu baci se, odnosno ne iskoristi na vrijeme i u konačnici opet baci. Istovemeno  postoje milijuni ljudi koji je nemaju dovoljno. Sprečavanje nastanka otpada od hrane započinje prilikom kupovine namirnica i nastavlja se u kućanstvu gdje se namirnice čuvaju i koriste. Hranu kupujte pametno i realno, uz prethodno pipremljen popis,  nemojte kupiti previše  i planirajte obroke.
Kada kuhate, ne servirajte prevelike porcije hrane i nastojite sačuvati te pojesti ostatke. Ako ste skuhali previše, pravilno spremite ostatke u hladnjak ili u zamrzivač te ih naknadno pojedite ili od njih napravite novi obrok. Drugim riječima i hrana se može preraditi i ponovno upotrijebiti.
Pazite kako skladištite i spremate namirnice. Iznenadili biste se koliko voća i povrća dulje traje na sobnoj temperaturi nego u hladnjaku. Najčešće su to luk, krumpir, citrusi, ali i većina drugog voća kao što su banane, jabuke, kruške, breskve, marelice i osobito avokado i rajčica. Izbjegavajte gomilanje namirnica u hladnjaku i smočnici. Ono što ne vidimo, često i zaboravimo koristiti. Ako su nam hladnjak i smočnica pretrpani, niti ne znamo što sve imamo i vrlo vjerojatno ćemo nešto zaboraviti iskoristiti. Neka namirnice budu pregledno posložene, vodite računa o njihovom roku trajanja  i ujedno se držite principa “što je prvo ušlo, neka prvo izađe”.
Pratite oznake na hrani. Oznaka “upotrijebiti do” označuje do kojeg datuma se namirnice mogu iskoristiti, a oznaka “najbolje upotrijebiti do” označuje da se namirnica može koristiti još neko vrijeme, ali kvaliteta namirnice može biti umanjena (naprimjer boja, okus, nutritivna svojstva), no i dalje je sigurna za jelo. Vjerujte svojim osjetilima, pomirišite, opipajte i probajte namirnicu prije jela. Konzervirajte i kiselite hranu. Prilikom pripreme hrane važno je voditi računa o tome da kuhate od cjelovitih namirnica, kompostirate, upotrebljavate platnene krpe i salvete, koristite staklene posude ili teglice za spemanje za hranu.

Svi volimo kupiti neku novu krpicu, ali…

I tu reducirajte! Procijenite sadašnje stanje svog ormara i realno sagledajte koliko je u njemu odjeće koju uistinu nosite? Poklonite prijateljima, donirajte ili reciklirajte sve ono što ne nosite i što vam ne treba. Kupujte rabljenu odjeću i sudjelujte na sajmovima razmjene. Na taj ćete način produžiti vijek upotrebe nekog predmeta, smanjiti potrebu za proizvodnjom nove odjeću, a usput ćete i uštedjeti. Isplati se uložiti novac u skuplji proizvod koji će biti kvalitetniji, duže trajati i koji ćete vjerojatno više cijeniti i čuvati te duže koristiti. Pridržavajte se uputa za pranje i glačanje, perite i sušite odjeću naopako.  Nemojte odmah baciti odjeću koja je potrgana nego je pokušajte zakrpati ili odnesite krojaču, a obuću odnesite  postolaru na popravak. Time ćemo ujedno sačuvati i njegova radna mjesta.  I na kraju - reciklirajte. Odjeću koja se ne može urediti, donirati ili razmijeniti nemojte baciti u miješani komunalni otpad već je odnesite u kontejner za otpadni tekstil.